уторак, 27. август 2024.

Međunarodni dan čitanja stripova u javnosti- 28. avgust

Dok sedite u parku, vozite se u autobusu, čekate red u banci, pijete kafu u kafiću, uživate u prirodi kraj reke ili na nekom proplanku,… možete da uživate čitajući (vaš omiljeni) strip. Ako uz to bude i nekog da taj trenutak zabeleži, spremni ste za Međunarodni dan čitanja stripova u javnosti, 28. avgust!


Zvanično nazvan Read Comics in Public Day (a kod nas ponegde nesrećno nazvan Dan javnog čitanja stripova!) prvi put je obeležen 2010. godine, a ideja je dvojice strip entuzijasta, da se pretpostaviti, iz Amerike. Brajan Hiter (Brian Heater) i Sara Morin (Sarah Morean), inače urednici i pokretači sajta The Daily Crosshatch, želeli su da dodatno promovišu strip ne samo među fanovima Devete umetnosti, već i među publikom koja mu nije tako bliska. A kako bolje zainteresovati javnost za nešto, nego izaći među ljude, u javnost! Zamisao je bila da ljubitelji stripa tog dana na javnom mestu čitaju svoje omiljene strip junake ili epizode. Uostalom, ako već postoje dani za sve i svašta, zašto ne bi postojao i dan posvećen Devetoj umetnosti!


Za konkretan datum odlučili su se relativno lako. Naime, 28. avgusta je rođendan Džeka Kirbija (Jack Kirby), jednog od najvećih strip stvaralac i začetnika strip scene u SAD. U eri interneta i digitalne fotografije, priča o ovoj ideji se brzo pronela društvenim mrežama, pa ljudi iz celog sveta iz godine u godinu uzimaju sve više učešća, šireći netom svoje slike i priču o stripu. Ova tradicija je prošle godine započeta i kod nas, a nadajmo se da će i zaživeti i postati tradicionalna.

уторак, 20. август 2024.

Na ovogodišnjem Nišvill-u 180.000 posetilaca

 Jubilarni Nišvil džez fesrival (Nišville), 30. po redu, u Niškoj tvrđavi i oko nje, posetilo je oko 180 hiljada posetilaca, a atmosfera je bila izuzetna, rekao je danas Ivan Blagojević, direktor i osnivač ovog festivala.

Blagojević je na konferenciji za novinare kazao da je od 9. do 18. avgusta na Nišvilu nastupilo oko hiljadu izvođača, u 150 bendova, na 20 stejdževa, u okviru 300 programa, od kojih su pola muzički. Glavni muzički program, na Ert i Skaj binama (Earth/Sky stages), trajao je od 15. do 18. avgusta.


Slogani ovogodišnjeg festivala bili su „Hod po mazohizmu“ i „Od hedonizma do mazohizma“, sa namerom da ilustruju njegove tri decenije, obeležene umetničkim i tržišnim podvizima, ali i konceptualnim posrtanjima, pre svega zbog hroničnog nedostatka novca.

„Prezadovoljan sam ovogodišnjim Nišvilom- atmosferom, brojem posetilaca koji je bio kao pre epidemije korone, vremenom bez kiše, činjenicom da nije bilo nijednog otkazivanja koncerta, da avioni nisu kasnili… Divno je bilo i što se završne večeri program festivala namenjen deci, Džez for kids (Jazz for kids), preselio na glavnu binu, Mejn stejdž (Main stage), jer je nastupala Konstakta. A opet, vrlo sam nezadovoljan jer nisam skinuo deset kilograma, kao obično, već samo pet, pošto me je velika vrućina naterala da manje špartam krot Tvrđavu“, rekao je Blagojević.

Blagojević je kazao da bi bilo dobro da Grad finansira i jednu vrstu „zimskog Nišvila“, pošto je u to vreme niška kulturna ponuda mnogo slabija. „Zimski Nišvil“ bi podrazumevao osnivanje velikog džez kluba u kojem bi tokom zime nastupala značajna imena, a svirao samo „čist“ džez, od mejnstrima do fridžeza. „Ipak, to je samo ideja, teško je održati i postojeći Nišvil“, rekao je.

Blagojević je prethodno za Danas kazao da zbog nedostatka sredstava postoji mogućnost da Nišvil već sledeće godine bude neuporedivo skrominiji.

„Nakon ovog festivalskog izdanja, kad sve saberemo- a ako se od toga budemo oduzeli- predložićemo od sledeće godine novi koncept, sa prepolovljenim programom. Možda razmislimo i o vraćanju Nišvila na Letnju pozornicu u Tvrđavi, što bi nam značajno smanjilo troškove. Na pozornici bi se svirao isključivo džez“, rekao je.

On je kazao da je festival ove godine uspeo da ubeleži tri značajna jubileja- osim 30 godina postojanja, tu je i 30 godina od osnivanja Nišvil radija i 15 godina volonterizma.

Osim muzičkog, ovaj „festival festivala“ posetiocima je ponudio pozorišni, filmski, književni, likovni, strip i dečiji program. I dalje je oko 80 odsto sadržaja bilo besplatno, a plaćale su se samo karte za glavni muzički program, kao i za Hip- hop i Midnajt džez dens bine (Midnight jazz dance stage).

„Ovo što smo do sada uradili, uprkos brojnim izazovima i preprekama, apsolutni je podvig. Nišvil je uspeo da brendira Niš i Srbiju, i to na njenom jugu, gde truba svira drugačije zvuke. Muzičari žele da nastupaju na Nišvilu, iznova i iznova. Postigli smo da na festivalu ima sve više stranaca. Uspeli smo da utičemo na muzički ukus publike“, kazao je on za naš list.

Prema njegovim rečima, Grad Niš je ove godine za festival izdvojio 40 miliona dinara, Ministarstvo kulture pet, Ministarstvo turizma tri miliona, a ostala sredstva su od sponzora i iz sopstvenih prihoda. Nišvil, pak, svake godine u republičku i gradsku kasu vrati oko 300 miliona dinara, rekao je.

„Dok stalno rastu cene izvođača, zakupa tehnike i hotela, sponzori izdvajaju sve manje ili odustaju. Društveno odgovorne kompanije koje ostvaruju prihod na teritoriji Niša trebalo bi više da izdajaju za kulturu u našem gradu, umesto da finansiraju manifestacije u Beogradu. Festival ovakvog profila i sadržaja treba da košta dva miliona evra- milion za izvođače i milion za tehniku“, rekao je Blagojević.

Nišvil je počeo 9. avgusta, pozorišnim i filmskim programom, kao i koncertima ispred džez muzeja u Tvrđavi. Nišvil džez teatar se održavao u amfitatru na Nišavskom keju, kod spomenika Šabanu Bajramoviću, kao i unutar Tvrđave, u cirkuskoj šatri.

Filmski program trajao je od 9. do 14. avgusta, na centralnom Trgu kralja Milana i na Letnjoj pozornici. Omaž džez muzičarima Miši Blamu i Bošku Petroviću upriličen je 13. avgusta. Završno veče filmskog segmenta posvećeno je Šabanu Bajramoviću, kroz premijeru dokumentarca o njegovom životu „Moje putovanje“, u režiji Željka Mirkovića, a potom kroz muzički nastup Dade Topića, koji je izveo i neke Bajramovićeve numere.

„Festival je ove godine nešto više okrenut džezu, tako da glavni muzički program svakog dana ima tri ’jake priče’. Prve večeri to su bili Teo Krokera (Theo Crocker), Bruklin fank esencials (Brooklyn Funk Essentials) i Blek uru (Black Uhuru). Drugog dana hedlajneri su bili Kamila Džordž (Camilla George), Dženi Mek Person (Jany Mc Pherson) i Arestid Divelopment (Arrested Development). Treće večeri to su bili Akustik veržen, trio fenomenalnih gitarista Grejt gitars (The Great Guitars) i Karen Souza. Poslednje veče obeležili su Skaters Atoms Det Rimein (Scatter the Atoms That Remain), Braši Uan String (Brushy One String) i Konstrakta“, rekao je Blagojević.

Prema tradiciji, glavni program Nišvila otvorio je i zatvorio niški bend- na početku je svirao Nišvil Džem Orkestra (Nišville Jam Orkestra), a na kraju Ejot (Eyot), koji je uspešnu svetsku karijeru započeo pre 15 godina na ovom festivalu, a ove godine dobio ovacije. Kuriozitet je da je za festivalski jubilej nastupio i jedan od najboljih bugarskih bendova, Akustik veržen (Acoustic Version), koji je svirao na prvom Nišvilu, u januaru 1995.

Nišvil je, inače, gradska javna manifestacija, nekoliko godina je kod Ministarstva kulture imao status nacionalne manifestacije, a Ministarstvo turizma ga je proglašavalo za nacionalni brend. Britanski Gardijan ga je 2016. godine svrstao u deset najboljih džez festivala u Evropi.


субота, 10. август 2024.

Započeo 30. Nišville jazz festival

 Jubilarni 30 Nišville Jazz Festival započeo je u petak, 09. avgusta, nudeći program dostojan jubileja i brojne inovacije.


U fokusu prvog dela desetodnevnog festivala je pozorišni i filmski program, koji je ove godine izuzetno bogat uz gostovanje brojnih pozorišnih trupa iz čitavog sveta.

Za razliku od ranijih godina, predstave se igraju na različitim lokacijama u centru grada – od Amfiteatra na keju, preko novootvorene Beogradske kapije, do mosta ispred samog ulaska u Tvrđavu.

Pozorišni deo festivala otvoren je pred prepunim Amfiteatrom na keju, u petak, 09. avgusta, predstavom „Tuđe cipele“ rađenoj u ko-produkciji Anna Furse, Athletes Of The Heart iz Londona (UK), Actors Dance Teatro i CZD, i Niville Band-a. Predstava „Tuđe cipele“ govori o nedostatku empatije u savremenom društvu, u kojem nema vremena, ni volje, da se bude „u tuđim cipelama“ i doživi svet drugačijim očima.

Iste večeri, odigrana je i predstava italijanske pozorišne trupe mladih „Maestrale Teatro“ koja se svojom predstavom „Nešto veliko“ bavi generacijom Milenijalaca i njihovim pokušajima da razumeju i uklope se u svet koji se neprekidno menja.

Subotnji pozorišni program, nastavljen je koreo-dramom „Pokidan/a kao ruža“, pozorišne trupe Wender Collective iz Čikaga (SAD) i predstavom „Candy“ pozorišta „Zlatni jelec“ iz Severne Makedonije, dok su u nedelju 11. avgusta odigrane predstave „Skenderbeg“, Bitef Dance Company iz Beograda (SER) koja se bavi proučavanjem tematike herojstva, kao i predstava i „Čvorovi“, holandske trupe Spop & Bruinsma, koja govori o povezivanju u vremenima izolacije.

Tokom ovog istog vikenda započeo je i filmski program, otvorenim javnim projekcijama na centralnom gradskom trgu. Filmski deo ovogodišnjeg Nišville jazz festivala podeljen je u nekoliko segmenata u kojima će biti predstavljena kako holivudska ostvarenja, tako i nezavisni i eksperimentalni filmovi i klasici nemog filma.

Lokacije na kojima će filmovi biti prikazivani su Trg kralja Milana (9-11. avgust), Salon 77 u Tvrđavi (10-13. avgust) Amfiteatar na keju (12-18. avgust), Letnja pozornica u Tvrđavi (12-14 avgust), Tvrđavski park (15-18. avgust), bašta Oficirskog doma (15-18. avgust).

Muzički program festivala započeo je u petak, 9. avgusta, nastupima na Museum – Youth Stage-u, gde su se tokom vikenda predstavili izvođači poput Line Up, Kolege, Section 2 (Jazz band Muzičke škole Niš), P.N.F.S, 557 i Autonomna kontrola.

Takođe, jedna od značajnih inovacije je i program „Šaban Bajramović & Balkan Brass Stage“ koji je ranijih godina održavan u Amfiteatru na keju, ove godine će biti održan na Letnoj pozornici u Tvrđavi, čime je omogućeno da mnogo veći broj posetilaca na mnogo kvalitetniji način uživa u ovoj vrsti muzike.

субота, 20. јул 2024.

Šta nas očekuje na ovogodišnjem Nišvillu?

 Nišville Jazz Festival, jedan od najvažnijih kulturnih događaja u Srbiji i šire, ove godine ponovo donosi najbolje od džez muzike na veličanstvenoj sceni Tvrđave u Nišu. Od 15. do 18. avgusta 2024. godine, Niš će postati centar sveta džez muzike, okupljajući umetnike i ljubitelje ovog žanra iz svih delova sveta. Ovogodišnji festival obećava izvanredno iskustvo sa bogatim programom koji uključuje nastupe renomiranih izvođača poput Karen Souza, Vertigonga, Marcusa Stricklanda, Konstrakte, Arrested Developmenta i mnogih drugih. Poseban deo festivala i ove godine biće dodela nagrade za životno delo eminentnom džez muzičaru Ivanu Švageru.


Izvođači koji će obeležiti Nišville 2024

Karen Souza, jedna od najprepoznatljivijih vokala u savremenom džezu, nastupiće 17. avgusta. Argentinska pevačica poznata je po svojim sofisticiranim obradama pop i rok klasika u latin jazz i bossa nova stilu. Njeni albumi Essentials i Language of Love postali su hitovi, dok je njen najnoviji album Suddenly Lovers (2023) već dostigao izvanredan uspeh.

Na otvaranju festivala, 15. avgusta, publiku će oduševiti Vertigong, indonežanski etno jazz-fusion bend. Ovaj jedinstveni sastav kombinuje zvuke tradicionalnog indonežanskog instrumenta bonang sa klasičnim džez kvartetom i virtuoznim ženskim vokalom. Njihov nastup rezultat je saradnje između Nišvila i Warta Jazz Asocijacije iz Indonezije, što dodatno naglašava međunarodni karakter festivala.

Američki saksofonista Marcus Strickland i njegov sastav Twi-Life nastupiće 17. avgusta. Strickland je prepoznat kao jedan od lidera nove američke jazz generacije, sa brojnim Grammy nominacijama i priznanjima od strane magazina Downbeat i Jazz Times. Njegov kvartet čine Charles Haynes (bubnjevi), Mitch Henry (klavijature) i Kyle Miles (bas). Stricklandov stil spaja džez i hip-hop, istražujući granice muzike i umetnosti, čineći ga jednim od najinovativnijih muzičara današnjice.

Na završnoj večeri festivala, 18. avgusta, nastupiće Ana Đurić Konstrakta, jedna od najzanimljivijih pojava na srpskoj muzičkoj sceni. Konstrakta je poznata po svom specifičnom muzičkom stilu i originalnim vizualnim nastupima. Njena pesma In corpore sano, kojom je predstavljala Srbiju na Pesmi Evrovizije 2022. godine, postala je veliki hit, a njen nastup na Nišvilu sigurno će privući veliku pažnju publike.

Dugoočekivani nastup dvostrukih dobitnika Grammy nagrade, američkog hip hop/crossover sastava Arrested Development, biće održan 16. avgusta. Bend, osnovan 1988. godine u Atlanti, poznat je po hitovima kao što su Tennessee i People Everyday. Njihov album 3 Years, 5 Months and 2 Days in the Life Of… dostigao je platinasti tiraž, a bend je postao prvi hip-hop bend koji je dobio Grammy nagradu za najboljeg novog izvođača. Njihov energičan i autentičan stil obogatiće ovogodišnji Nišville posebnim ritmom i porukom.

Brushy One String, poznat po svojoj pesmi Chicken in the Corn, koja je dostigla preko 64 miliona pregleda na YouTube-u, nastupiće 18. avgusta. Ovaj jedinstveni muzičar sa Jamajke svira akustičnu gitaru sa samo jednom žicom, koristeći telo gitare kao udaraljke. Njegova muzika je kombinacija bluesa, reggaea, soula i hip hopa, a nastupi su mu prepoznatljivi po jedinstvenom šarmu i energiji.

Počasna nagrada za životno delo Ivanu Švageru

Ovogodišnji laureat prestižne nagrade za životno delo Nišvila je Ivan Švager, eminentni džez muzičar, multiinstrumentalista, kompozitor i aranžer iz Novog Sada. Rođen 3. januara 1943. godine, Švager je od malih nogu pokazivao izuzetan talenat za muziku. Tokom svoje bogate karijere, svirao je sa brojnim džez orkestrima i učestvovao na mnogim muzičkim festivalima širom sveta. Njegov doprinos džezu i muzičkoj kulturi Srbije neprocenjiv je, a ova nagrada je priznanje za njegov izuzetan rad i posvećenost umetnosti.

Međunarodna scena Nišville-a

Nišville Jazz Festival od svog osnivanja raste i razvija se, privlačeći sve veći broj posetilaca i izvođača iz celog sveta. Održava se na istorijskoj lokaciji Tvrđave u Nišu, koja svojom atmosferom i akustikom doprinosi jedinstvenom doživljaju festivala. Nišville je postao prepoznatljiv po svojoj raznolikosti i inkluzivnosti, spajajući različite muzičke stilove i kulture. Pored glavnog programa, festival nudi bogat prateći sadržaj, uključujući radionice, izložbe, filmske projekcije i edukativne programe.

субота, 15. јун 2024.

Nišville Jazz Festival 2024

 ubilarni, 30. Nišville Jazz Festival biće održan od 9. do 18. avgusta u predivnom ambijentu Niške tvrđave i na ostalim lokacijama u gradu.  Glavni program festivala biće održan od 15. do 18. avgusta na Platou niške Tvrđave,


Festival će obuhvatiti brojne koncerte na sedam različitih pozornica. Posetioci će takođe moći da uživaju u bogatom pratećem programu koji uključuje radionice, izložbe, i filmske projekcije, dodatno obogaćujući festivalsko iskustvo. Osim koncerata, jedan od ključnih događaja biće premijera filma “Moje putovanje” posvećena je životu i radu Šabana Bajramovića.

Program festivala ove godine uključuje nastupe brojnih domaćih i sranih izvođača među kojima su Karen Souza, Vertigong, Marcus Strickland, Konstrakta, Arrested Development i Brushy One String. Pored muzičkog programa, biće dodeljena i nagrada za životno delo Ivanu Švageru, poznatom džez muzičaru.

U okviru festivala biće održan Nišvil džez teatar i trajaće od 9. do 18. avgusta. Najavljene su gostovanja iz Slovenije, Nemačke, Francuske i regiona, a tematika će, kako je najavila direktorka programa Maja Mitić imati temu zagađenost vazduha i vode. Sve predstave biće održane na Amfiteatru na keju, mostu na ulazu u Tvrđavu i kod Beogradske kapije.

Uz raznovrsne muzičke nastupe, Nišville Jazz Festival nudi i priliku za edukaciju i interakciju kroz različite radionice i predavanja. Izložbe koje će biti postavljene tokom festivala pružiće uvid u bogatu istoriju džeza, kao i u stvaralaštvo savremenih umetnika. Filmske projekcije, osim premijere filma o Šabanu Bajramoviću, donose i niz drugih dokumentaraca i muzičkih filmova koji će zadovoljiti sve ljubitelje ovog žanra.

Festival je poznat po svojoj jedinstvenoj atmosferi i kvalitetnom programu, koji svake godine privlači sve veći broj posetilaca iz zemlje i inostranstva. Uz bogat kulturni sadržaj i vrhunske izvođače, Nišville 2024. obećava nezaboravan muzički doživljaj za sve posetioce.

петак, 14. јун 2024.

Kako mediji manipulišu!

 Polemika o objektivnosti medija uvek je aktuelna, bez obzira da li se radi o unutrašnjim ili spoljašnjim pitanjima! Selekcija vesti koje će se forsirati, izvlačenje iz konteksta, (ne)naklonjenost određenoj političkoj grupaciji ili stranom faktoru... sve to može uticati da jedan isti događaj, jedna ista vest izgledaju potpuno drugačije viđeni očima različitih medija!



Uticaj medija na formiranje javnog mnjenja je nesporan, zato je vrlo bitno biti kritički nastrojen prema onome što nam se plasira “na izvolte”!


Ovo je fotografija, koja je obišla svet, pokazuje kako su jednu istu fotografiju iz “svog” ugla videle i plasirale televizije CNN i Al Jazeera, pa vi razmislite o tome kada sledeći put gledate vesti!

Na temu Koliko verovati medijima, kroz primer glagola “hagirati” već sam pisao, a sve ovo me je dodatno podsetilo i na deo priče iz filma “Težina Lanaca” o ratnoj propagandi i izveštavanju RTS-a i HTV-a iz ratne 1991.godine! Ako ste ovo propustili, obavezno pogledajte!



O različitim pogledima na istu stvar možete dosta toga naučiti i čitajući izuzetno zanimljivu knjigu Remona Kenoa “Stilske vežbe”!


I upamtite, inteligencija ne znači da sve znate i bez pitanje, nego da preispitate sve što mislite da znate!!!

понедељак, 29. април 2024.

Nova cena Kompleta za Nišville 2024

 Počela je druga faza pretprodaje kompleta ulaznica za predstojeći jubilarni 30. Nišvile jazz festival, čiji će glavni program biti održan od 15. do 18. avgusta 2024. na Platou niške Tvrđave.


Aktuelna promo cena kompleta za glavni festivalski program za 25 koncerata u centralnom festivalskom prostoru (Earth & Sky stage) od ponedeljka, 22. aprila prodaje se po ceni od 3.500 dinara.

Ulaznice za Nišville 2024 mogu se kupiti u knjižari Indigo u Nišu (Obrenovićeva 39) i u knjižarama Vulkan u Nišu (TC Delta Planet – Bulevar Nemanjića 11b), u Beogradu (Sremska 2) i u Novom Sadu (Zmaj Jovina 24).

Za publiku iz inostranstva i svih mesta u Srbiji omogućena je kupovina online ulaznica na zvaničnom sajtu festivala www.nisville.com

Ulaznicu kupljenu preko interneta vlasnik je u obavezi da odštampa lično, a na ulazu u centralni festivalski prostor će nakon “čekiranja” QR koda ista biti zamenjena za narukvicu koja se nosi sve vreme dok traje festival.

Za deset dana ukupnog trajanja festivala od 9. do 18. avgusta 2024. (uključujući Nišville Jazz Teatar, Nišville Movie Summit i ostale prateće programe) biće izvedeno preko 300 programa na 17 scena i očekuje se učešće više od 1.000 izvođača.

понедељак, 15. април 2024.

Strip: O Vekovnicima i ljudima!

 „Vekovnici“ je avanturistički strip serijal o dvojici slučajnih partnera, misterioznom vampiru Čenu i ćudljivom besmrtniku Kraljeviću Marku koji u Evropi s kraja osamnaestog veka ukrštaju staze sa mitološkim bićima kao što su vodenjaci, psoglavi, todorci, ali i istorijskim ličnostima poput Volfganga Amadeusa Mocarta, Miloša Obilića, Vuka Brankovića, Stevana Sinđelića, te književnim likovima kao što su Til Ojlenšpigel, doktor Faust, D’Artanjan, Frankenštajn, Hajduk Stanko i mnogi drugi... 



Serijal je počeo svoj život na stranama Politikinog Zabavnika 2007. godine, i nastavio ga u albumima „System Comics-a“ sa šest do sada objavljenih izdanja (Rekvijem, Pasji životi, Prah, Pepeo, Bajka i druge istine, Duhovi u boci). „Vekovnici“ su 2011. godine doživeli i svoj spin off (podserijal), „Beskrvni“ (album Mrtva straža), što je, koliko je bar nama poznato, prvi pravi spin off u osamdesetogodišnjoj istoriji srpskog stripa. Serijal „Beskrvni“ se bavi (uglavom) savremenim avanturama vampira Aleksaja, koga u glavom toku „Vekovnika“ u osamnaestom veku upoznajemo kao negativca, da bi ga danas, u sopstvenom serijalu, sreli kao nekog ko se bori protiv svojih nekadašnjih saboraca – „Beskrvni“ se bave pitanjem kako je to te dramatične promene zapravo došlo.Postoji i geg serijal „VEKOVNICIte“, sastavljen mahom od humoristički strip kaiševa i polutabli, koji svojim idejama i likovnom izvedbom u životu održavaju makedonski autori Damjan Mihailov i Mihajlo Dimitrijevski The Mičo. 


 

  

Naslovnice nekih izdanja Vekovnika

„Vekovnici“ i „Beskrvni“ su do sada, sem u albumskoj formi, objavljivani i u časopisima Stripoteka, Politikin Zabavnik, Strip Pressing, Kiša, Strip Kreator, Parabellum i BDC. Niški književni časopis Gradina posvetio je serijalu zaseban format od pedesetak strana 2011. godine, što je svojevrsni kuriozitet, budući da je to prvi strip serijal u Srbiji kome je ukazana ovakva čast u jednom časopisu posvećenom književnosti. „Vekovnici“ su, sem Srbije, objavljivani su i u Makedoniji, Bosni i Hercegovini i Rumuniji, a takođe su bili predmet tri grupne izložbe koje su postavljene u Beogradu, Valjevu i Zaječaru. Uz to, u sklopu festivala Balkanske smotre mladih strip autora u Leskovcu objavljeno je 5 skicovnika „Vekovnika“, sa preko 150 strana skica, postavki i propratnog materijala korišćenog u radu na serijalu, uz sažete biografije gotovo svih autora koji su sarađivali na ovom serijalu u nekom svojstvu. 

Idejni tvorac i scenarista serijala - Marko Stojanović

субота, 16. март 2024.

Orvel ili Haksli, ko je bio u pravu?

Dvojica velikih vizionara, Džordž Orvel i Oldus Haksli, imali su drugačije viđenje budućnosti, naše sadašnjosti, u svojim remek delima „1984“ i „Vrlom novom svetu“. Iako napisana pre dvadeset pet godina, knjiga Neila Postmana „Zabavljajući se do smrti: Javni diskurs u dobu šou- biznisa“ proverava ko je bio u pravu i, čini se, tek dobija svoju punu potvrdu!


Postman je 1984. godine na prestižnom Sajmu knjiga u Frankfurtu učestvujući u diskusiji na temu povezanosti Orvelove 1984-te i savremenog sveta, izneo tvrdnju da Hakslijev Vrli novi svet mnogo bolje oslikava današnjicu od Orvelovog dela. Na osnovu ove diskusije, Postman je 1985. objavio svoju knjigu koja je prevedena na desetak jezika i prodata u preko 200.000 primeraka širom sveta. Godine 2005., Postmanov sin je objavio reizdanje ove knjige povodom dvadesetogodišnjice prvog izdanja. Knjiga „Zabavljajući se do smrti: Javni diskurs u Dobu šou- biznisa“ smatra se jednim od najznačajnijih  dela  Ekologije Medija.

Neil Postman razlikuje Orvelovu viziju budućnosti u kojoj totalitarni vladajući režim ograničava individualna prava, i Hakslijevu viziju u kojoj se ljudi dobrovoljno odriču svojih prava, da bi se predali užitku! Prenešeno u kontekst današnjice, Postman vidi televiziju kao savremenu „somu“ putem koje se ljudi odriču svojih prava zabave radi. Knjiga, i drugi štampani mediji, drastično se razlikuju od televizije po načinu obrade i prezentovanja informacije. Čitanje zahteva intenzivnije intelektualno učešće, interaktivno i dijalektičko, dok televizija zahteva samo pasivnu uključenost, sputavajući potrebu za intelektualnim i racionalnim razmišljanjem.

Kao primer, Postman navodi činjenicu da su prvih petnaest predsednika SAD verovatno mogli da šetaju ulicom, a da ih prosečan građanin ne prepozna. Ipak, ovi ljudi bi se lako prepoznali po svojim delima i pisanim rečima. Nasuprot tome, danas, imena predsednika, ali i mnogo manje značajnih ličnosti, kao prvu asocijaciju pre svega izazivaju vizuelni odgovor, slike sa TV-a, a vrlo malo njihove reči!

Orvelov Veliki brat nameće svoj autoritet i represiju spolja, dok se kod Hakslija ljudi svojevoljno lišavaju svoje autonomije, zrelosti i istorije. Ljudi će zavoleti tehnologije koje razmišljaju umesto njih! Prihvatajući nepotrebno kao sastavni deo svakodnevice, gušimo i gubimo značajno, relevantno. U moru informacija, ono bitno i korisno postaje nevidljivo, razvodnjeno. Kao što je Kolridž u jednom od svojih čuvenih stihova rekao: Voda, voda svuda, a ni kap nije za piće! (Water, water everywhere, and not a drop to drink!)

Nekada se postavljalo pitanje „Da li televizija oblikuje našu kulturu ili je samo oslikava?“ Ovo pitanje je vremenom izgubilo smisao, jer je televizija zapravo postala naša kultura!

Na osnovu knjige nastala je ova strip ilustracija, koju sam preveo za Paradoksiju!


Neil Postman, humanista, teoretičar medija, kritičar kulture, profesor i pisac umro je 2003.godine. Knjigu „Amusing ourself to death“ napisao je pre ere masovne uporebe interneta, novog medija koji je donekle umanjio primat televizije. Internet sajtovi, forumi, blogovi vratili su ulogu čitanju pri istraživanjima i razmeni informacije. Kako li bi Neil Postman analizirao ovaj kulturni fenomen?



субота, 2. март 2024.

Zašto su muškarci prestali da nose štikle?


One su lepe, provokativne, seksi, ali ih ni najveći poborici ne mogu nazvati praktičnim. One su već generacijama simbol ženstvenosti i glamura, i možda će zvučati čudno, ali visoke potpetice (a.k.a štikle) su nekada bile neizostavni deo muške garderobe. 


Da bi se hodalo u njima, potrebna je dobra kondicija, udobnost im nije vrlina, treba ih izbegavati kada idete u dužu šetnju, kada vozite, hodate po travi, ledu ili neravnim ulicama. Zapravo, kada bolje razmislite, visoke potpetice kao da i nisu napravljene za hodanje!

Zapravo, i nisu!

Verovatno niste znali da su štikle, naravno ne ovakve kakvim ih danas znamo, vekovima nošene na Bliskom istoku kao obuća za jahanje! Naime, u nekadašnjoj Persiji (današnjem Iranu) jahanje je bio veoma važna veština za svakog vojnika. Kako bi preciznije gađali lukom i strelom za vreme jahanja, vojnici su morali da ustanu, kako bi amortizovali pokrete konja. Da im noge ne bi skliznule iz uzengija, obuća je imala neku vrstu štikle na peti. 

Muška cipela iz 17.veka, Persija

уторак, 16. јануар 2024.

Kako je nastao Pera Detlić!

Priča kaže da jedan dosadni, uporni detlić zagorčavao dane i noći mladom bračnom paru, Volteru Lancu (Walter Lantz) i Grejs Steford (Grace Stafford) dok su u Šervud Lejku provodili svoj medeni mesec! Sa prvom kišom, „kljunotvorina“ detlića na njihovom krovu još više ih je obradovala. Osim glavobolja, detlić, koga su mladenci nazvali Pera Detlić (Woody Woodpecker), je Volteru dao i jednu ideju (jedna priča kaže da je to zapravo bila ideja njegove žene, dok je Lanc hteo da se ptice reši!). Kao što kažu, ostalo je legenda!
A kako je legenda počela?
Volter Lanc je rodjen 27. Aprila 1900. godine. Kao dečak, morao je da preskoči deo detinjstva i stara se o porodici, jer mu je majka umrla na porodjaju sa mladjim bratom, a otac je bio invalid. Neproživljenom detinjstvu kasnije se vratio kroz crtane filmove! Sa petnaest godina je počeo da radi kao pomoćnik u časopisu „New York American“. Urednik časopisa ga je preporučio Gregoriju La Kavi (Gregory La Cava), kasnije poznatom režiseru, koji je u Njujorku otvarao studio crtanog filma po nalogu R.V. Hersta, vlasnika pomenutog časopisa. Desetak godina kasnije, Volter odlazi u Holivud, gde je pisao scenario i gegove za komedije Maka Seneta. U to vreme jedan mladi, perspektivni stvaralac studija „Universal Pictures“ po imenu Volt Dizni imao je ideju da na filmu animira jednog miša, ali studio nije bio za to zainteresovan Dizni je zato sa svojom idejom prešao u studio „Coulumbia Pictures“ (a ostalo je još jedna legenda)! Vlasnik Universal-a  Karl Lemi je na njegovo mesto doveo Voltera Lanca i sa njim potpisao ugovor za produkciju popularnog Zeke Osvalda, na kome je Lanc radio punih deset godina! Lanc je tvorac prvog cranog filma u tehnikoloru „Kralj džeza“, u kome je nastupio i orkestar Pola Vajtmena, kao i crtane likove Čilija Vilija, Inspektora Radišu, Endi Pandu, Medveda Čarlija.
  
Lanc je Peru Detlića predstavio publici 25. Novembra 1940., kao gostujući lik Endi Pandi u filmu „Kuc, kuc“ („Knock, Knock“). Crtani filmovi su u to vreme pravljani za bioskopsko prikazivanje, pa Pera u svojim nestašlucima nije bio sputan „manirima“ dostojnim televizije! Njegov lik i izgled su vremenom evoluirali i menjali se, od lude, iritantne ptice, ka prefinjenijem detliću, koji čak prerasta u dobricu.
Peri Detliću je glas u početku pozajmljivao glumac Mel Blank, da bi kasnije tu ulou preizela Volterova žena Grejs. Melov glas se i dalje može čuti u uvodnoj špici, kada Pera kaže „Guess who?“ (Pogodi ko sam?).
Godine 1947. Pera je dobio svoju tematsku kompoziciju koja je, naravno, sadržala njegov čuveni, zarazni smeh koji je snimio Mel Blank, a kasnije i Grejs Staford. Upotrebljena prvi put u epizodi „Wet Blanket Policy“ iz 1948., ova kompozicija je postala  prva i jedina numera iz nekog crtanog filma koja je nominovana za Oskara za najblju filmsku muziku!
Na zalasku ere emitovanja crtaća u bioskopima, Pera Detlić je svoju televizijsku premijeru imao 1957. u epizodi Šou Pere Detlića (The Woody Woodpecker Show). Zahvaljujući svojoj popularnosti, Pera je ipak punio bioskopske sale sve do 1972., kada je Lanz zatvorio svoj studio zbog sve većih producentskih troškova, a popularni detlić se preselio na televiziju.
Bez obzira da li verovali u romantičnu priču o nastanku Pere Detlića ili ne, bitno da je on tu, medju nama i da je sa ostalim crtanim junacima uveseljavao i obogaćivao detinjstvo mnogih, pa i moje generacije. Pera Detlić je dobio i svoju zvezdu na Holivudskom bulevaru slavnih. Ko zna, možda svega ovoga ne bi ni bilo da Volter i Grejs nisu otišli na medeni mesec u Šervud Lejk, ili da je Pera otišao pravo u policiju!
Uglavnom, uživajte u epizodi „Medjunarodni Pera“ koju sam odabrao za vas!!!
Enhanced by Zemanta

Podelite ovo

Related Posts with Thumbnails