среда, 16. јун 2010.

Marketing kreativnost!!!

Marketing je danas neizostavni deo svakog biznisa. Ne kažu tek tako bolje i loša reklama, nego nikakva reklama. Da bi se u biznisu uspelo, neophodno je uvek biti bar korak ispred konkurencije, u kvalitetu i raznovrsnosti ponude, u prepoznatljivim, brendiranim imenima i proizvodima, u drugačijem i kreativnijem načinu reklamiranja,... Sve ovo važi kada je sam biznis o kome pričamo upravo reklamiranje! 

Marketing kreativnost je zato veoma bitna, jer postojanje dobrih preduslova nije uvek i presudno. Reklamiranje je posao u kome može da uspe neko od koga se to najmanje očekuje, ako ima dobru ideju,


a da ne uspe neko ko ima odlične preduslove za to! 


Ali hej, to je marketing!

недеља, 6. јун 2010.

Koliko verovati medijima, ili primer glagola „Hagirati“!

Medijska slika na našim prostorima daleko je od idealne, daleko i od optimalne! Mediji u bezomučnoj trci za gledanost/čitanost/slušanost žrtvuju mnoga načela, zanemaruju kvalitet, posvećuju se senzacionalizmu, služe lažima, ili hajde da kažem neistinama,...
Koliko onda verovati medijima, kako se pouzdati u nešto što samo nije pouzdano, da li zapravo imamo izbora, da li smo kritički dovoljno potkovani da možemo da razlučimo crno i belo, žito i kukolj, laž i istinu, informaciju i manipulaciju? Ostaviću vam ova pitanja da o njima razmislite sami!

Ja sam u principu radijski čovek! Radio slušam gotovo  non-stop, u stanu ili u kolima, televiziju pogledam u retkim trenucima. Uostalom, moje mišljenje o (pogubnim) efektima TV-a ste mogle da pročitate u mom prethodnom postu. Ovde želim da vam ispričam nešto drugačije, jednu zabavnu, a poučnu priču, koja ovoga puta ima veze upravo sa radiom!

Naime, u studentskim danima, pre nekih pet, šest, sedam...uh, koliko godina ima već, ja i jedan drug smo na jednom niškom radiju vodili jednu poznatu studentsku radio emisiju („Desetka“ za one kojima to nešto znači!). Pošto nam je u poslednjem trenutku gost emisije otkazao dolazak, morali smo da se snalazimo i improvizujemo. Odlučili smo se za kontakt program i neku vrstu zabavnog kviza.  Medjutim, kako je za to ipak potrebno malo vremena za pripremu, a mi istog imali nismo, odlučili smo da postavimo jedno pitanje i pratimo dalje reakcije. Kako je tih dana/meseci bilo aktuelno pitanje Haga, isporučivanje ratnih zločinaca i sl (vidi, to je još uvek aktuelno, možda i nije prošlo toliko vremena) na brzaka smo skovali glagol „hagirati“ i u etar pustili pitanje „Šta znači glagol ’Hagirati’“? Pošto je to bio improvizovan kviz, nismo imali ni nagrade, a kako su ljudi ubrzo počeli da se javljaju i da iznose svoje mišljenje na temu, rečenica „Odgovor ćete čuti na kraju emisije“ samo nam je privremeno rešavala problem. Onda je moj kolega preuzeo na sebe da razgovara sa slušaocima, a ja preuzeo na sebe na definišem značenje izmišljenog glagola.

Oni koji me znaju, mogu da pretpostave da na kraju nije bilo pobednika kviza! Hoćete vi da se oprobate, pre nego čujete odgovor?

Hajde:
.....mmmm..... Ne.................. Ne..................................................... Ne.................................. NEEE............................NE..................................ne...............................................ne........................................... ne .........................................NEEEE........................................................NE.... dobro, znam predjete se.

Dakle, ako niste znali, glagol HAGIRATI je složenica koja se sastoji od turskih reči „Hagir“ što znači lizati, sisati i „Ati“ što znači kolač, poslastica. Ova reč je na tlo Balkana stigla u 15. Veku i smatra se da su je u upotrebu uveli janičari koji su od srpskih domaćica zahtevali da im spremaju kolače! Turski izraz „Ati hagiri ahmedi“ koji se spominje u prvoj verziji Vukove Pjesnarice iz 1836. Prvi je pismeni pomen originalnog oblika ovog glagola.
U kasnom 18. i ranom 19. veku, glagol Hagirati se potiskuje iz srpskog jezika, kao i većina turcizama, ali se u nekim krajevima Srbije zadržao i do danas u značenju „halapljivo jesti kolače“!

Dakle, jel imamo dobitnika?

Znam, ovo je bila šala, bez skrivenih i podlih namera, bez proračunatosti i nanesene štete. Ali, ako je veliki broj ljudi poverovao u ovu našu spontanu šalu (izvinjavam se svima ovom prilikom), šta ćemo sa onim proračunatim, i mnogo duže smišljanim lažima koje nam se svakodnevno plasiraju u medijima, iza kojih stoje nečiji lični, politički i/ili materijalni interesi? Kako njih prepoznati i izolovati u moru informacija?

Konsultovanje više izvora na istu temu je jedna od mogućih solucija! Kritičko prihvatanje i rezonovanje su druga obavezna komponenta! Do informacija je sada vrlo lako doći, ali ih je istovremeno još lakše plasirati. Kako one verodostojne i bitne, tako i one „druge“! Medijska nepismenost vodi do toga da verujemo u sve što vidimo ili čujemo ili pročitamo na i u medijima, a to u mnogome olakšava manipulaciju i indoktrinaciju. 

Mislite o tome!

понедељак, 31. мај 2010.

Televizija: ZA ili PROTIV?

Nedavna dešavanja na „Farmi“ ponovo su aktuelizovala neka dugo prenebregavana pitanja! Kakva je i kolika uloga TV-a i medija uošte u današnje vreme? Da li postoje granice (ukusa, morala, etike,...) koje se ne smeju preći? Da li je danas manje opasno dati detetu kockice koje može da proguta, ili mu dati da gleda televiziju?...

Televizija je kreirala i pomerala granice društvenih ukusa i vrednosti još od svog nastanka. Emisije i sitkomi iz 60-ih i 70-ih godina prošlog veka sa stereotipnim porodicama na sofi ispred TV-a, sa stepeništem u pozadini i ćaknutim komšijom nisu više bili dovoljni publici čiju je glad morao da zadovoljava sve raznovrsniji meni. Medju medijima, televizija je prva prošla kroz crvenu traku uticaja i ubrzo odlučila da svoj uticaj iskoristi materijalno. Profit je postao osnovni cilj, borba za što veću gledanost bivala je sve bezobzirnija, a sve to na štetu kvaliteta tv programa, na štetu gledalaca, i u krajnjoj liniji na štetu samih tv kuća! 

Tv emisije i programi danas su puni eksplicitnih scena nasilja, seksa, uvredljivog jezika, nepristojnog ponašanja,... Ipak, ti programi nisu ništa drugo do slika i prilika trenutnih društvenih normi i standarda. S druge strane, televizija je ta koja nam je prvo nametnula te standarde i kodekse ponašanja, ili nam bar srdačno pomogla u njihovom prihvatanju. Tu negde shvatamo da smo se upleli u Vrzino kolo, odnosno da je naša dilema „kvaka 22“!

Na vrhu lestvice podilaženja najnižim strastima publike popeli su se tzv rijaliti programi, koji su se kod nas pojavili pre nekih četiri godina! Veliki Brat, Farma, Trenutak Istine,...i njihovi VIP klonovi bivali su sve bezobzirniji, suroviji i siroviji, sve isprazniji, a sve gledaniji! Reciklirane VIP ličnosti pronašle su novo zanimanje: učesnik rijaliti emisija, kako god se one zvale! Više nisu u modi kvizovi i emisije u kojima se traži i ceni znanje, inteligencija, kreativnost. Sada je poželjno da učesnici budu što gluplji, što vulgarniji, što neotesaniji, što više spremni na blamažu! Sa ovakvim receptom, gledanost je zagarantovana!

Kada sam ja išao u osnovnu i srednju školu, na tv ekranu su se vrtele emisije Opstanak, Branko Kockica, Posle 2000-te, Metla bez drške, ... Danas, ta imena deci ne znače ništa. Ona prepričavaju dogadjaje na Farmi ili u Velikom Bratu i skupljaju sličice Milana Stankovića! U periodu kada deca traže svoj lični identitet i izgradjuju odnos sa porodicom, društvom i suprotnim polom, zanemarujući uticaj medija i televizije na njih, zanemarujemo i njihovu, ali i svoju budućnost!
U Americi i Britaniji već 15 godina unazad anti-TV kampanje organizuju „Nedelju Bez TV-a“ (TV Turnoff Week). Svake poslednje nedelje u Aprilu, ljudi se pozivaju da se što masovnije priključe akciji i gledanje tv-a u tih nedelju dana zamene drugim aktivnostima, druženjem, sportom, učenjem novih veština, odlaskom u prirodu ili biblioteku,... Gotovo 25 miliona ljudi se u proseku odazove ovoj akciji, posle čega 80% njih manje vremena provodi uz TV, dok 15-ak procenata skoro da prestane da gleda TV. Po njihov proračunima, prosečni 19-ogodišnjak u Americi u toku svog života vidi 350.000 reklama i 18.000 ubistava na televiziji! Šta reći na ovaj podatak?
Ovakava klima nije i ne može da nastane odjednom. Ona je stvarana godinama i decenijama. U zemlji sa gotovo konstantnim socijalnim i političkim talasanjima, mase su morale biti nečim umirene, zabavljane! Emisije kojima se podstiče razmišljanje nisu bile poželjne. U takvom okruženju je nastao turbo-folk, za njim je usledio Grand i cela Pink-(ne)kultura! Pink i Saša Popović su godinama kreirali i nametali javni ukus i mnjenje, degradirali shvatanje pojma zabave! Ni državna televizija nije bila bolja, jer su klonirane serije Siniše Pavića i Zdravka Šotre imale isti (mada mnogo latentniji) efekat na društvo! Ljudi gledaju ono što im se nudi, često nekritički, i dan za danom, sve manje reaguju na ono što im je isprva šokantno. Granice njihovog ukusa se spustaju, a sa njima i moralne i etičke norme postaju porozne. Deca stvaraju svoje idole, odrasli se vezuju za likove sa ekrana i stvaraju mentalne odnose. Zato i ne čudi što je onomad grupa ljudi zamalo napala Ćeranićku na nekoj beogradskoj pijaci, kao posledica slike koju je o njoj stvorila Farma!

Mediji neosporno formiraju naš ukus! Televizija pre svih kreira dominantne kulture obrasce! Onda, pazite i birajte šta gledate! I, gledajte manje, a mislite više!!!

среда, 26. мај 2010.

Veliki VW skup u Nišu!

VW KLUB Srbija organizuje veliki skup ljubitelja i vlasnika Volkswagen vozila. U niškom naselju Vrežina, na platou ispred poznatog bazena, posetioci će imati prilike da uživaju u izložbi automobila, takmičenju u stylingu i dB dragu. Očekuju se učesnici iz cele Srbije, kao i gosti iz VW kluba i Bugarske. Uz pratnju D.J-a i dobro druženje, dobar provod je zagarantovan.

Ljubitelji VW vozila "Južna Pruga" će se potruditi da ovaj skup ni po čemu ne zaostane za sličnim skupovima u okruženju, a tome svakako možete doprineti i vi vašim prisustvom. Redoven, ažurirane informacije možete pratiti na FB strani ovog udruženja.

Evo i jednog od par aktuelnih radio i youtube najava:


уторак, 25. мај 2010.

LOST is found: kraj serije!!!

Završena je serija LOST (Izgubljeni)! Emitovanjem poslednje epizode ove serije 23. maja u 60-ak zemalja širom sveta završena je šesta i poslednja sezona jedne od najboljih, najuspešnijih, najintrigantnijih i svakako najskupljih serija svih vremena. Milioni fanova iz drugih zemalja, zahvaljujući internetu, nisu zaostali ni dana za dugo očekivanim finalem.
Ako seriju tek gledate, ili to planirate, ne brinite, spojlera ovde neće biti!!!

Ova serija prati živote putnika koji su preživeli pad aviona na letu Oceanic 815, na relaciji Sidnej- LosAndjeles. Negde u Pacifiku, stotinama kilometara van kursa, na živopisnom ostrvu, preživeli putnici ubrzo uvidjaju da pomoć neće skoro doći i da sile prirode nisu njihova jedina briga. Ostrvo je sve, samo ne obično. Na kašičicu otkrivajući njegove tajne, Izgubljeni otkrivaju da ostrvo ima misteriozne starosedeoce, da njime tumara crni dim, da je isprepletano podzemnim naučnim stanicama, otkrivaju da su njihovi životi isprepletani nitima sudbine, otkrivaju da se ništa ne dešava bez razloga...

Prva epizoda ove serije emitovana je 22. Septembra 2004. kao dupla pilot epizoda. Samo ona je koštala izmedju 10 i 14 miliona dolara, a prva sezona je imala prosečno 16 miliona gledalaca po epizodi! Gotovo cela serija je snimljena na Havajskom ostrvu Oahu. Tvorci serije su Dejmon Lindelof, Džefri Liber i J.J.Abrams. Iako inicijalno nije bio zainteresovan za projekat Izgubljenih, Abrams se zagrejao za ideju kada je prihvaćen njegov uslov da seriju prožimaju natprirodni elementi. Abrams i Lindelof su zajedno osmislili „bibliju“ serije i začeli glavne mitološke ideje i glavana dešavanja oko kojih će se vrteti radnja u čak četiri prve sezone. 

Po osnovnoj zamisli kuće ABC, serija novi serijal je trebao da bude baziran na ukrštanju koncepta i motiva iz romana Gospodar muva, filma Izgnanik, tv serijala iz 60-ih Giliganovo ostrvo i realiti šoua Survivor. Serija je neke ideje izvukla i iz popularne PC igre Myst. Ipak, iako bazirana na nekim postojećim idejama, serija Lost je razvila svoju izuzetno kompleksnu i originalnu priču baziranu na novostvorenoj mitologiji. Mnogi elementi serije mogu se pripisati naučnoj fantastici ili natprirodnim fenomenima, i upravo su oni osnova mnogih teorija i spekulacija fanova koje su pratile razvoj priče i dešavanja u seriji Izgubljeni. Teorije su se uglavnom bavile poreklom i prirodom ostrva, poreklom čudovišta, odnosno „crnog dima“ i starosedeoca, odnosno „Drugih“, zatim značenjem niza brojeva koji se stalno sreću u seriji, razlozima pada aviona, medjusobnom vezom i interakcijom likova,... Producenti su odbacili mnoge teorije fanova, pre svega onu da su svi preživeli zapravo mrtvi, a da je ostrvo Čistilište. Takodje, odbačene su teorije da na dešavanja na ostrvu utiču vanzemaljci, kao i da se sve dešava u nečijem umu ili snu.

Šta je onda ostrvo, koja je svrha njegovog postojanja, koji su razlozi da neki likovi žive, a drugi umiru,...? Serija je završena. Na nama je da odgovore pogledamo, ili bar pronadjemo izmedju redova. Uglavnom, ništa se ne dešava bez razloga!!!

O seriji Izgubljeni (Lost) se može još mnogo toga reći. Ipak, pošto rekoh da neće biti spojlera (ovo ne važi za komentare), da ne bismo pokvarili utisak onima još nisu seriju pogledali, ovde ćemo stati.

A vi, da li ste seriju odgledali, da li je gledate, ili niste još započeli? Da li vas je oduševila ili razočarala, jer ravnodunim vas sigurno nije ostavila?

Podelite ovo

Related Posts with Thumbnails